Povijest
Za vladavine Josipa II. (1780. – 1790.):
Paka (1788. godine kao pravoslavna škola)
Ruševo ( 1750. godine katolička ugovorna škola)
Latinovac (oko 1756. godine kao ugovorna pravoslavna škola)
Sabor je 14. 10. 1874. godine prihvatio Zakon o školstvu.
1898. godine odobreno je vlastelinstvu Turković da osnuje školu u Irenovcu (Ljeskovici) za djecu pilanskih radnika i namještenika.
Školstvo 1918. – 1941. godine
Novi Zakon o školstvu objavljen 05. 12. 1929. godine
Otvorene su nove škole:
1. Ruševo 1875. godine
2. Djedina Rijeka 1919. godine
3. Sapna 1919. godine
4. Ljeskovica 1919./20. godine
5. Darkovac 1922. godine
6. Zdenkovac i Vlatkovac oko 1930. godine
7. Sovski Dol 1931. godine
8. Migalovci 1940. godine
9. Duboka 1943. godine (partizanska škola)
10. Imrijevci 1947. godine
11. Draganlug 1948. godine
Razvoj školstva od 1945. godine do danas
Od 1946. godine do 1951. godine postupno se prelazi na sedmogodišnje školovanje.
Zakon o narodnim školama 1951. godine produžuje obavezno školovanje sa sedam na osam godina. Osnivaju se Centralne osmogodišnje škole.
A. tip – koje rade po programu za niže razrede gimnazije
B. tip – se ostale seoske škole: Čaglin, Imrijevci, Ruševo i Zdenkovac
Počinje i prijevoz učenika vlakom, a 1965. godine i autobusima.
1965. godine Centralna osnovna škola u Čaglinu ima slijedeće Područne škole:
1. Ruševo
2. Djedina Rijeka
3. Sovski Dol
4. Paka
5. Imrijevci
6. Migalovci
7. Zdenkovac
8. Vlatkovac
9. Sapna
10. Ljeskovica
11. Duboka
12. Londžica (Općina Našice)
13. Latinovac
Školsku zgradu u Čaglinu izgradila je Općina Bektež 1923. godine kada je škola počela s radom za potrebe četverogodišnje škole, a montažnu zgradu sagradila je Općina čaglin uz pomoć RH 1961. godine.
Nova zgrada škole započela je s radom 1964. godine (uslijed oštećenja postojećih objekata potresom), a dovršena je 1972. godine.
1964. godine sagrađene su i dvije zgrade područnih škola sa stanovima za učitelje Sovski Dol i Paka, i u Ljeskovici 1965. godine.
1964. godine izgrađen je učiteljski stan u Ruševu i učiteljski stan u Imrijevcima.
Autor teksta; ZVONIMIR FRUDRICH
